Root je danas najčešće jedan klik ili jedan tap u aplikaciji koju skineš. Nekad je to bilo otključavanje bootloadera, pa ove komande, pa one, pa pokreni ovo, pa pokreni ono... ne dao Bog da ti nešto prekine USB vezu s računalom (tipa jeftini kineski kabel) pa ode bootloader i od moba dobiješ lijepi uteg za papir. Na nekim telefonima se išlo do te krajnosti da je ekipa otvarala mobove i spajala pinove s ploče na serijski port na PC-u samo kako bi mogla ubaciti potreban kod kako bi uopće dobili mogućnost pokretanja moba s rootom.
Ja ću probati pojasniti najbolje što mogu, ako netko hoće, neka doda još ponešto ili me ispravi.
Root je engleska riječ za korijen, može se u nekim kontekstima prevesti kao srž. Shodno tome, root korisnik na Linuxu (na kojem je Android baziran) je korisnik koji ima najviše ovlasti, slično administratoru u Windowsima. Dakle, kada rootaš mob, ono što zapravo radiš jest da mijenjaš korisničke privilegije sebi kao korisniku moba. Prije roota, imaš obične user ovlasti i možeš raditi samo osnovne stvari - instalirati/deinstalirati korisničke aplikacije, uređivati prostor na internoj memoriji ili SD kartici, a ostalim particijama nemaš pristup, jer nemaš ovlasti.
Kao root korisnik, dobijaš pristup svim particijama na mobu, što je dvosjekli mač (pojasnit ću malo kasnije).
Neke od stvari koje root korisnik može raditi:
- root korisnik ima pristup system particiji, pa s nje može brisati predinstalirane, sistemske aplikacije (koje je stavio proizvođač i operater), brisati/dodavati/mijenjati boot animacije (animacije kod paljenja i gašenja moba), mijenjati i uređivati sistemske datoteke
- root korisnik ima pristup recovery particiji.
Recovery (doslovni prijevod: oporavak, povrat) particija zasebna je i na njoj stoji kod pomoću kojeg se pokreću procedure za povrat sustava u tvorničko stanje (factory reset), brisanje cache particije i sadržaja dalvik cachea. Također, root korisnik ima ovlasti predinstalirani recovery promijeniti u neki drugi, napredniji s više opcija (npr. ClockworkMod ili TWRP). Ti novi recoveryi dopuštaju flashanje .zip paketa (ROM-ovi, kerneli, modifikacije) koji nemaju sigurnosni signature (jer sad kad si root korisnik, možeš sve, šta će ti neki pišljivi signature Vrlo sretan smajlić ) i moguće je s njima napraviti nandroid ili NAND backup, nešto slično imageu na Windowsima na računalima, to jest identičnu sliku (snapshot) sustava koji se u slučaju problema s uređajem može bez problema vratiti (restore) kroz recovery. Primjerice, napraviš backup, čačkaš po system particiji, nešto zezneš i sad mob ne radi kako treba, a ne možeš pokrenuti sustav da ispraviš grešku. Odeš u recovery, napraviš restore sustava koji si napravio prije promjena i sve je isto kao onog trena kada si i napravio backup.
- root korisnik s novim recoveryem, kao što sam napisao, može flashati nove komponente na sustav, bio to custom ROM (modifikacija ROM-ova proizvođača ili novi build napravljen kompletno od nule, kao npr. Cyanogenmod), custom kernel (modificirani kerneli proizvođača u koje developeri dodaju nove mogućnosti, opcije, itd).
- root korisnik može instalirati i koristiti aplikacije koje donose neke nove mogućnosti u radu, primjerice, možeš instalirati Titanium Backup koji će ti napraviti backup svih aplikacija i njenih podataka (najčešće to bude ostvareni napredak u igrama Vrlo sretan smajlić ) koji onda možeš nakon factory reseta vratiti na uređaj, ili bez problema seliti od uređaja do uređaja, onda je tu Tasker, najmoćnija aplikacija za automatizaciju Android sustava, možeš (ako već spomenuti kernel to podržava) instalirati neku aplikaciju koja će podići takt procesora na mobu, modificirati schedulere, opcije rada procesora, modificirati swap memoriju, pomicati granice minfree-a (koliko minimalno mora biti slobodno RAM-a na uređaju) i još brdo toga. Custom kerneli donose čak i poboljšanja što se tiče baterije (jer su neke od nepotrebnih funkcija izbačene iz njih, na primjer).
Sve što možeš dobiti root-om ne stane u ovu kućicu za tekst

A sada ono što svakako treba uzeti u obzir prije nego što se upustiš u taj proces.
1. root poništava jamstvo na uređaj - barem je još uvijek takva situacija kod nas, u nekim zemljama EU ovo nije slučaj jer root sam po sebi ne radi ama baš ništa s uređajem, ono što radiš s rootom je problem.
2. flashanje nekompatibilnih vitalnih sistemskih komponenti kao što je kernel može nepovratno oštetiti uređaj ili ga u potpunosti onesposobiti
3. flashanje neodgovarajućeg ROM-a može nepovratno oštetiti ili u potpunosti onesposobiti uređaj, ili funkcionirati na nezadovoljavajući način (nedovoljno brzo ili glatko, imati manje opcija i funkcija od tvorničkog ROM-a, i sl).
4. modificiranje hardverskih komponenti, npr. podizanje takta procesora iliti overclock može trajno uništiti i oštetiti uređaj
5. modificiranje opcija punjenja baterije, brzine punjenja ili voltaže punjenja može oštetiti ili trajno uništiti bateriju, mobilni telefon i u ekstremnim slučajevima izazvati i požar (iako su baterije opremljene pametnom elektronikom koja automatski gasi napajanje u slučaju problema)
6. neke metode rootanja mobitela zahtijevaju otključavanje bootloadera, što automatski poništava jamstvo na uređaj, a u slučaju da nešto pri otključavanju pođe po zlu, može doći do potpunog onemogućavanja rada uređaja (tzv. brickanje, od engl. brick - cigla, što opisuje kakav bude mob ako za brickaš Vrlo sretan smajlić ).
7. brisanje sistemskih aplikacija može onemogućiti neke od funkcija uređaja, ili u potpunosti onesposobiti sustav, pa čak i spriječiti njegovo pokretanje ako slučajno obrišeš neku aplikaciju koju nisi trebao dirati. U ovakvim situacijama najbolje je imati spreman NAND backup.
________________________________________________________________________________________________________
Neki konkretni načini kako izvući maksimum iz svog uređaja su:
- root i podizanje frekvencije procesora (poništava garanciju i donosi mogućnost kvara uređaja)
- root i promjena parametara sustava kao što su scheduler procesora, filesystem i ostalo (ne donose znatnije promjene, neke kombinacije mogu malo produljiti trajanje baterije)
- root i brisanje nepotrebnih aplikacija mogu pomoći s radom uređaja, ako obrišete neke aplikacije koje ne koristite, možete uređaju "olakšati" rad jer će ostati više slobodnih resursa koje će moći koristiti za druge procese (mada se isto može postići i bez roota onemogućavanjem aplikacija)
- instalacija AOSP sustava, primjerice CyanogenMod, koji dolaze bez predinstaliranih aplikacija koje vam mogu biti nepotrebne i koje neće raditi u pozadini i opterećivati sustav (iako instalacija ovakvog sustava može od uređaja oduzeti neke tvornički ugrađene opcije, kao što su primjerice FM radio ili upravljanje infracrvenim blasterom ako uređaj ima takvu opciju)
Za one koji nisu upoznati s pojmom root: root je oznaka za korisnika Linuxa sa svim administratorskim privilegijama. Rootanje uređaja je jednostavan postupak dodjele tih privilegija korisniku uređaja. Nakon rootanja s uređajem možete sve što se sjetite, uključujući instalaciju drugih operativnih sustava ili njegovih dijelova (npr. kernel), pristup zaštićenim particijama (kao što su system gdje se nalaze sve predinstalirane aplikacije) i još mnogo toga. Ali oprez - rootanje uređaja u RH još uvijek poništava jamstvo na uređaju (mada neke zemlje u Europi samo rootanje ne smatraju procesom koji može oštetiti ili na neki način onesposobiti uređaj, ali ono što radite nakon roota, kao npr. overclock procesora, što može dovesti do kvara se ne računa u to).
Ako sam nešto zaboravio, dodajte
